Mobing je problem savremenog svijeta nastao kao oblik kršenja ljudskih prava na radnom mijestu. Stvara velike posljedice, ne samo žrtvi i njenoj porodici, nego i organizaciji i društvu. Nasilje je ako te neko sistematski maltletira, ponižava, zastrašuje, vrijeđa, seksualno uznemirava, omaložava tvoj rad, navodi ti nepravedne uslove rada, ugrožava zdravlje i tjera te da daš otkaz.
Da bi se takvo ponašanje okarekterisalo kao mobing, nije dovoljno da se desi jednom. Mora da se ponavlja jedno određeno vrijeme. Ali postoje slučajevi u kojima se poslije prvog puta mora nešto poduzeti, a to je seksualno zlostavljanje. Imaš pravo odmah podnijeti prijavu protiv nasilnika.
Zlostavljač može biti poslodavac, direktor, kolega sa posla ili grupa kolega. Pošto je to fenomen koji se pojavio krajem prošlog stoljeća, mali broj zemalja na svijetu ima jasno izglasane zakone o mobingu. Ipak svaka država ima zakon o radu, koji nalaže da je poslodavac dužan da spriječi pojavu nasilja i zaštiti svog radnika na poslu. Kao što je i radnik dužan poštovati neka pravila.
Po tim pravilima, ako se desi mobing, žrtva treba prvo unutar firme da pokrene postupak zaštite, u kojem se treba naći riješenje prihvatljivo za obe strane. Ako to ne uspije, onda treba podnijeti tužbu sudu. Mobing je psihičko zlostavljanje, koje predstavlja nedopustiv način ponašanja na radnom mijestu. To nije svakodneva bezazlena svađa između kolega, već ozbiljan društveni problem, koji nosi posljedice.
Mobing se može podijeliti na vertikalni i horizontalni.
Vertikalni dolazi od strane nadređenog, višeg ili nižeg menadžmenta, ili od strane direktora. Ako je mobing serijski onda to predstavlja zlostavljanje jednog po jednog radnika sa ciljem uništavanja cijele grupe. To se može nazvati i strateški mobing. Obrnuto vertikalni mobing se dešava kada grupa radnika maltretira jednog nadređenog zbog nezadovoljstva njegovim ponašanjem i odlukama.
Horizontalni mobing je onda kada se nepoželjne akcije odvijaju između radnika koji su u istom položaju. Osijećaj ljubomore, ugroženosti, zavisti mogu izazvati želju za eliminaciju. Pogotovo ako kolegu vidimo kao prijetnju vlastitom napretku. Ponekad pojedinac može postati žrtva cijele grupe. Slane šale na njegov račun, širenje laži, podsmijeh, isključivanje iz društvenog života i slično.
Zlostavljači koriste mobing da bi prikrili nemoć i nezadovoljstvo u drugoj sferi života, najčešće privatnoj. Često su zlostavljači bili i sami žrtva nekog nasilja u prošlosti. Oni su manipulativni, sebični, dvolični sa manjkom empatije.
Žrtva mobinga mogu biti muškarci i žene. Muškarci često doživljavaju prijetnje i fizičko nasrtanje, dok su žene izvrgnute seksualnom zlostavljanju. Žrtve mogu postati i bolešljive osobe koje su često na bolovanju iz zdravstvenih razloga. Najčešće su žrtve one osobe koje su tihe, mirne, sa osijećajem manje vrijednosti. One ćute i trpe, što druge ohrabljuje da nastave sa mobingom.
Intenzitet mobinga, razdoblje trajanja i crta ličnosti zlostavljača i žrtve, utječe na to kakve će posljedice ostaviti mobing. Poremećaji raspoloženja, depresija, ankcioznost, napadi panike samo su jedan dio psihičkih posljedica. Zatim dolaze fizičke kao što su glavobolja, nesanica, problemi sa probavom, srčana oboljenja i slično. Spriječavanje mobinga nije bitno samo zbog zdravlja, zadovoljstva, motivacije pojedinca nego i zbog produktivnosti i uspiješnog rada. Radnici koji su pod stalnim mobingom su manje produktivni, idu često na bolovanje, prave greške.
Osoba koja trpi mobing se mijenja, što utiče i na njen socijalni život. Ako postane agresivna i eksplodira zbog svake sitnice, može izgubiti podržku i razumijevanje porodice, što još produbljuje posljedice. U najgorem slučaju može potonuti duboko i pomišlja na suicid.
Ako žrtva na svoj posao gleda isključivo kao izvor prihoda, a ne zadovoljstvo, neće pretjerano imati posljedice od mobinga jer traženje novog posla neće predtavljati problem. Dok na osobu koja je godinama gradila svoj posao, karijeru, ulagala svoju energiju i davala sve od sebe za napredak organizacije, može mobing ostaviti ozbiljne posljedice.
Mobing se ne može generisati. Pošto se razlikuje interzitet, potrebno je svaki slučaj posebno razmatrati. Na poslu je to obično igra moći. Činjenica je da osoba koja ima samopouzdanje u sebe i svoje sposobnosti, nikad neće igrati tu igru. Trebaš znati da problem nije u tebi, nego u toj drugoj osobi. Niste jedini i nemojte se stiditi. Skoncentriši se na posao i trudi se da imaš kontrolu nad svojim radom, a samim tim i svojim rezultatima.
Ljudi koji vrše mobing nad drugima, obično se hrane njihovim emocijama i reakcijama. Zato probaj profesionalno, bez emocija porazgovarati s tom osobom. Ako vidiš da nema efekta, i da ta osoba neće promijeniti ponašanje, možeš ti promijeniti svoje. Potraži pomoć. Informiši se kakva prava imaš. Uvijek postoji neko kome se možeš obratiti, pa i onda ako je nasilnik šef. Nemoj dopustiti da ti se uništi samopoštovanje i vjera u sebe. Ne zaslužuješ mobing i nemoj živjeti s tim.
O seksualnom zlostavljanju na radnom mijestu pisaću u idućem tekstu, jer to je tema koju ne treba usputno spomenuti, nego pisati malo opširnije o njoj. Nadam se da ti je tekst bio koristan i radujem se komentarima.